Sve veća upotreba obnovljivih izvora energije je kamen temeljac energetske tranzicije: zahvaljujući kontinuiranim inovacijama, oni postaju sve efikasniji i konkurentniji, dok su nove tehnologije na pomolu.

Ne samo da proizvode električnu energiju bez emisije stakleničkih plinova, već su i praktično neiscrpni. Obnovljivi izvori energije su kamen temeljac energetske tranzicije. Da budemo precizni, upotrijebljena energija se zapravo nikada ne obnavlja, već se pretvara u električnu energiju. To su izvori energije poput vjetra i sunčeve svjetlosti koji se obnavljaju neovisno o tome kako se koriste, za razliku od, na primjer, fosilnih goriva kao što su ugalj i nafta.

Zrele tehnologije: hidroelektrična i geotermalna energija

Najstariji način proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora jehidroelektrana(prve elektrane datiraju s kraja 1800-ih) i ujedno je najveća, s globalnim instaliranim kapacitetom većim od svih ostalih obnovljivih izvora zajedno. Ovo je zrela tehnologija koja nije podložna revolucijama koje izazivaju poremećaje, ali nove tehnologije mogu povećati efikasnost postrojenja i produžiti njihov životni vijek. Štaviše, u mnogim zemljama, posebno zemljama u razvoju, još uvijek postoji značajan potencijal za rast u kapitaliziranju vodnih resursa zemlje.

Geotermalna energija je još jedna uspostavljena tehnologija, koja datira s početka 20. stoljeća. Prvo postrojenje na svijetu, u Larderellu u Toskani, otvoreno je 2011. godine, ali prvi eksperimenti datiraju iz 1904. Geotermalna energija danas igra sekundarnu ulogu na globalnom nivou, dijelom zato što samo određena područja svijeta uživaju značajne geotermalne resurse. Inovativne tehnologije, kao nprniska entalpijageotermalna postrojenja, međutim, mogu značajno povećati potencijalni broj zemalja koje su pogodne za razvoj geotermalne energije.

Ogroman rast solarne i vjetroelektrane

Solarna fotonaponska energija, kao i energija vjetra, protagonista je energetske tranzicije koja se trenutno odvija. Dok se do prije samo nekoliko godina njegova uloga smatrala marginalnom, danas doživljava nagli rast: globalni fotonaponski kapacitet povećan je sa 40 GW u 2010. na 580 GW u 2019. Zasluga za to mora biti prije svega napretku tehnoloških inovacija posebno u sektoru nauke o materijalima, koji su fotonaponske elektrane učinili ekonomski konkurentnim fosilnim gorivima. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), troškovi proizvodnje električne energije iz fotonapona pali su za 82% u posljednjoj deceniji. A izgledi su još obećavajući: uz tehnologiju najnovije generacije, biće moguće povećati efikasnost solarnih panela za 30% u poređenju sa današnjim nivoima i produktivnost za više od 20%.

Tehnologija je takođe napravila ogroman napredak u sektorusnaga vjetra: danas vjetroturbine mogu imati raspon do 200 metara u prečniku i predviđa se da će se još više povećati. Povećana produktivnost smanjila je troškove i u ovom slučaju: od 2010. do 2019. troškovi proizvodnje energije vjetra na kopnu su pali za 39%, a na moru za 29%. Rezultat je bio spektakularan rast: ukupni kapacitet vjetroelektrana na kopnu je porastao sa 178 GW u 2010. na 594 GW u 2019. godini.Offshore postrojenjadoživjeli su sporiju ekspanziju sa samo 28 GW instaliranih u 2019., ali potencijal za rast je ogroman.

Nove tehnologije: energija mora, vodonik i skladištenje

Među najperspektivnijim izvorima obnovljive energije za budućnost su naša mora i okeani, sa svojim ogromnim potencijalom: najočitiji način proizvodnje električne energije je korištenje energije generirane kretanjem valova, ali drugi način je iskorištavanje energije plime i oseke, s tim što se one mogu tačno predvidjeti. Druge metode uključuju one zasnovane na temperaturnim razlikama između površinske i duboke vode ili čak zasnovane na razlikama u salinitetu različitih vodenih masa. Tehnologija za eksploataciju ovih izvora još nije dovoljno zrela da olakša njihovu široku komercijalnu upotrebu, ali neka eksperimentalna postrojenja i prototipovi su već stvoreni i dali su pozitivne rezultate, posebno one koji se tiču ​​snage valova i plime i oseke. Teoretski potencijal se procjenjuje na 700 GW odnosno 200 GW.

Još jedan resurs koji vrijedi spomenuti jevodonik, koji nije izvor energije već energetski vektor koji je, ako se njegovo vađenje napaja iz obnovljivih izvora, 100% zeleno. Njegov doprinos može biti posebno vrijedan u tome da sektori koje je teško elektrificirati, kao što su teška industrija, pomorstvo, avijacija i drumski transport, budu održivi. Tehnologije za vodonik su još uvijek u početnoj fazi i još uvijek nisu spremne za upotrebu u komercijalnim razmjerima, ali u poređenju s drugim tehnologijama, vrijeme potrebno za pripremu ove tehnologije za masovno uvođenje je mnogo kraće.

Skladištenje energijesistemi će također igrati odlučujuću ulogu jer su neophodni za kompenzaciju prekida obnovljivih izvora energije kao što su sunce i vjetar. Istorijski, najvažniji oblik skladištenja su bile hidroelektrane na pumpe, ali trenutni tehnološki napredak doveo je do značajnog razvoja baterija, posebno litijum-jonskih baterija, koje se mogu postaviti nezavisno na bilo kom mestu. Difuzija postrojenja za skladištenje energije je još uvijek ograničena, ali brzo raste zahvaljujući, iu ovom slučaju, napretku u tehnološkim inovacijama koje stalno poboljšavaju kvalitetu i performanse baterija i smanjuju troškove njihove proizvodnje. Kada se skladište energije u potpunosti integrira u električne mreže, elektrane na povremene obnovljive izvore moći će energiju koju proizvode u mrežu u bilo kojem trenutku, bez obzira na atmosferske uvjete: tada će biti moguće postići kompletnu kombinaciju proizvodnje električne energije. bez emisija. Budućnost koja nije tako daleko.

mi smo iskusni proizvođač i distributer u industriji konektora. nudimo standardne i OEM komponente konektora sa kratkim/bez vremena isporuke
Specijalizirani smo i za Amphenol i Phoenix.
Email/Skype: jayden@xinluancq.com
Whatsapp/Telegram: +86 17327092302